|
|
.gif) |
.gif) Novosti: <<<
Natrag |
|
U NEW YORKU PREDSTAVLJEN MATERIJAL ZA NIKAD OBJAVLJENU
KNJIGU O FRANJI TUĐMANU, KOJU JE PO OVLAŠTENJU HRVATSKE VLADE OD
AMERIČKOG SF PISCA JOEA TRIPICIANA PRIJE PET GODINA NARUČIO JAKOV
SEDLAR |
Tuđman u
Titovoj sjeni nije prošao
|
Osim naslova knjige »U Titovoj sjeni«, Sedlar mi je
poručio da izbacim sve što ima veze s ratom u Bosni, s Tuđmanovom
komunističkom prošlošću, s ratnim kriminalcima, sve o Hercegovini, o
zarobljenicima u hrvatskim logorima, o tome da je Tuđman od Vukovara
napravio žrtveno janje, o paležu za vrijeme »Oluje«…, ističe
Tripician
|
 Američki
SF pisac Joe Tripician
sreo se ljeti 1997. u New Yorku s Jakovom Sedlarom. Tadašnji
kulturni ataše Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama
angažirao je Tripiciana da napiše biografiju o hrvatskom
predsjedniku Franji Tuđmanu. Amerikanac je obavio posao, ali knjiga,
koju je autor naslovio »Titovoj sjeni«, nikad nije objavljena.
Naime, u prosincu 1997. prvi je dio rukopisa predstavljen Uredu
predsjednika RH. Ono što su pročitali nije im se ni najmanje
svidjelo.
Pet godina kasnije nesuđeni
službeni Tuđmanov biograf odlučio je izići u javnost sa scenskim
prikazom pod nazivom »Balkanized at Sunrise« u kojem je izložio
svoju avanturu. Svoje djelo predstavio je u New Yorku, u prostoru
neprofitne udruge »Raccoon«, 16. siječnja.
Kako je došlo do susreta s Jakovom Sedlarom?
– Moj tadašnji doktor imao je vezu s
jednom ženom iz hrvatskog visokoga društva, koja je Sedlarova
poznanica. Ona je znala da Sedlar traži nekoga za neki spisateljski
posao, pitala je mog doktora za pomoć i on je preporučio mene. »Čuj,
imam jednog čovjeka iz Hrvatske kome treba pisac, dobro plaćen
posao«, rekao mi je doktor. Ja sam tada bio u kriznom razdoblju,
razveo sam se od žene koja je bila i moj poslovni partner, trebao mi
je posao. Tako smo se jednog lijepog ljetnog dana u New Yorku
upoznali Jakov i ja. Predstavio se kao kulturni ataše RH u New Yorku
i rekao da ga je hrvatska Vlada ovlastila da nađe osobu koja će
napisati službenu biografiju predsjednika Republike Hrvatske dr.
Franje Tuđmana. Pokazao mi je tada i fotografiju na kojoj se rukuju
Bill Clinton i Franjo Tuđman. »Clinton voli Hrvatsku«, rekao mi je
Sedlar.
Jednostavno, bio sam pri ruci
Zašto
baš vas? Imate li iskustva u takvom poslu?
– Neee! Jedini razlog proizlazi iz onog
što sam rekao prije. Ja sam jednostavno bio pri ruci, poznanik
poznanika, Amerikanac, pisac. Očito je to bilo dovoljno. Ostao sam
iznenađen kada mi je ponudio takav posao. Ja sam nagrađen Emmyjem za
producentski posao, ali u pisanju nemam previše uspjeha. »Ali,
gospodine Sedlar – velim mu – ja sam autor SF knjige The Official
Alien Abductee’s Handbook (Službeni priručnik o ljudima koje su
oteli izvanzemaljci), to je SF parodija, ja nemam iskustva koje vama
treba«. »Ne – decidiran je bio Sedlar – vi ćete biti pravi čovjek za
taj posao, ne brinite ništa«. I ja sam rekao da. Rekoh sam sebi:
nemoj biti budala, tko zna kad ćeš opet imati ovakvu priliku, imaš
šansu za neponovljivo iskustvo. Naravno, pristao sam nakon što smo
dogovorili cijenu.
Vrlo ste jednostavno
dobili, kažete, dobro plaćen posao. Koliko ste novca dobili od
Sedlara, odnosno od hrvatske Vlade?
–
Dobio sam dovoljno. A da je bilo jednostavno, bilo je. Ali vam se
kunem da je sve ovo istina i samo istina. (Potonjom je rečenicom
Tripician i počeo svoje scensko izlaganje u kojem je u »Raccoonu«,
među ostalim, iznio dijelove svoje neobjavljene knjige – op.a.).
Put vas je onda vodio u Zagreb…
– Ne samo u Zagreb. Bio sam u Sarajevu,
Sloveniji, razgovarao sam s Richardom Holbrookeom, Peterom
Gailbraithom, s Warrenom Zimmermannom, s mnogim političarima na
vlasti i opoziciji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Susreo sam se s feralovcima, s progonjenim Romanom Latkovićem, s
Matom Bobanom koji bi da je živ, sigurno bio čovjek broj dva na
svjetskoj listi traženih ratnih kriminalaca. Ali, vi radite posao,
ne znate s kim imate posla. Velik sam broj ljudi intervjuirao. Da
bih napisao biografiju o jednom od glavnih aktera događanja na
prostoru bivše Jugoslavije morao sam si dati truda. Moje je znanje,
iskreno ću vam reći, do tada bilo vrlo skromno.
S Tuđmanom ukupno tri sata
Koliko ste
se puta susreli s Tuđmanom?
– Dva puta,
odnosno u dva sam dana ukupno razgovarao s njim tri sata. Čitav je
razgovor snimljen, pa ako vas zanima, mogu vam pokazati. Ukratko,
bio je paranoično opsjednut hrvatskom državom, paranoični
nacionalist. Tako sam ja to vidio. U Zagrebu su mi dali jednu mladu
djevojku za asistenta, 26 godina. Sjećam se da mi je pričala, kad
već kažete da ste iz Istre, da ljudi u Istri misle da je ono što se
radi u Zagrebu nacionalističko sranje, a da u Zagrebu misle da su
Istrani povezani s Italijom. No, prije susreta s Tuđmanom imao sam
razgovor s Vladom (tako ga je imenovao – op.a) koji mi je postavio
tri pitanja: što znam o ustašama, što znam o četnicima i što znam o
ratu u Jugoslaviji, ovom zadnjem ratu. Ja sam mu rekao ono što znam,
ustaše su bile to i to, četnici ono i ono, onda velim da je
Milošević preuzeo kontrolu nad JNA. Tri kratka odgovora nakon kojih
mi su
»Negativne predodžbe
o PRH, RH i Herceg-Bosni«
Knjiga odražava negativne predodžbe o
PRH (predsjedniku Republike Hrvatske op. u.), RH i Herceg
Bosni. Spominje sve kritike zapadnog javnog mnijenja spram
PRH, ali ih ne stavlja u potreban kontekst, odnosno ne
objašnjava lokalne okolnosti koje Zapadu nisu prepoznatljive.
Pisac sugerira da bi PRH mogao biti vezan s ubojstvima Blaža
Kraljevića i Ante Paradžika. Rukopis djeluje kao da je
povijest sukoba prepisana sa stranica New York Timesa, a
rijetki samostalni zaključci pisca su također antihrvatski.
Primjerice, pisac zaključuje na 83 stranici: Ako kažemo da su
Srbi oživjeli etničko čišćenje, onda su ga Hrvati usavršili«,
piše na prvoj stranici bilješke s negativnim mišljenjem o
knjizi, koju je s oznakom »vrlo tajno« iz hrvatske misije pri
UN-u poslao Uredu predsjednika u Zagreb posebni savjetnik V.
M. Raguž.
Nema
knjige – bit će film
Od prikupljenog materijala za knjigu »U
Titovoj sjeni« 48-godišnji Amerikanac talijanskog podrijetla
Joe Tripician
napravio je jednosatni show u kojem je ukratko prepričao što
je doživio od ljeta 1997. godine kada se prvi put susreo s
Jakovom Sedlarom koji mu je ponudio posao biografa Franje
Tuđmana. U prikazu pod nazivom Balkanized at Sunrise
(Raskomadani u zoru) Tripician je furiozno dotaknuo sve
relevantne ljude i događaje, uključivši i djevojke u Bosni i
Hrvatskoj koje su mu se nudile u želji da dobiju američku
vizu. Tripician planira napraviti i film o
tome. | govornik decidirano kaže:
»Odlično, ti si prava osoba za knjigu.«
Napisali ste knjigu koja nikad nije objavljena.
– Čim sam se vratio u New York, u jesen
1997., počeo sam pisati. Jakov je insistirao da knjigu napišem što
prije. Ovdje u New Yorku zaposlio sam asistenta, zove se George,
student je na sveučilištu Columbia, inače Amerikanac hrvatskog
podrijetla. On mi je puno pomogao da saznam što više podataka…
Ali, za njega ste u izlaganju rekli da je
radio za CIA-u.
– Nisam u to siguran, ali
iz par izvora dobio sam informaciju da je on CIA-in čovjek.
Kad smo već kod čudnih likova, nekoliko
ste puta spomenuli čovjeka nazvanog The Priest
(Svećenik). Rekli ste da se radi o visoko pozicioniranom
čovjeku među Hrvatima u Hercegovini, vrlo bliskom Mati Bobanu. Nisam
shvatio tko je on.
– To vam ne mogu reći.
Iz više razloga. Kao prvo, obećao sam da to neću otkriti, iako sam o
tom pitanju telefonirao u Haag.
Karta iz '39 kao ideal
Da se vratimo
knjizi. Dva su izdavača spomenuta, oba vrlo poznata. Američki Random
House i britanski Harper-Collins. Koliko znam, tamo nitko nema pojma
o tome.
– Ono što ja znam jest da mi je
Sedlar rekao da će Random House objaviti knjigu. Da nastavim. Kad su
tražili, nisam se libio dati na uvid da pogledaju što sam dotad
napisao. Uostalom, dobro je čuti mišljenje drugih i popraviti na
vrijeme ono što se može popraviti. Tako je u prosincu 1997. preko
hrvatske misije pri UN-u u Zagreb otišla bilješka o prvih 137, od
ukupno oko 800 stranica moje knjige. Samo iz tog dijela su htjeli
izbaciti puno toga.
Sumnjam da bi knjiga s
takvim naslovom, »U Titovoj sjeni«, uopće izišla.
– Nije samo naslov. Jakov mi je poručio
da izbacim sve što ima veze s ratom u Bosni, s Tuđmanovom
komunističkom prošlošću, s ratnim kriminalcima, sve o Hercegovini, o
zarobljenicima u hrvatskim logorima, o tome da je Tuđman od Vukovara
napravio žrtveno janje, o paležu za vrijeme »Oluje« i tako dalje.
Odgovorio sam u jednom pismu Sedlaru da bi ako izmijene i ubace ono
što žele, time još više naštetili ugledu Franje Tuđmana, jer bi
takva knjiga ispala još jedan propagandni materijal. Nisam mogao
preći preko toga, na primjer, da je Tuđman kartu Hrvatske iz 1939.
uzimao kao ideal. Također je očito da je Tuđman dizajnirao Zapadnu
Hercegovinu ne samo kao zaštitnu branu za Dalmaciju, već kao etnički
čist prostor čvrsto vezan za Zagreb. Na kraju, smatram da bi, da sam
dopustio izmjene, to narušilo moje ime i profesionalnu reputaciju.
Nisam, rekao sam Sedlaru, htio biti mouthpiece (onaj tko
govori u ime drugih). I onda je sve stalo.
Da, dogovorili smo i cijenu kao odštetu za izgubljenu zaradu od
prodaje moje knjige. Postojao je prijedlog da oni izbace sve što
žele, pa i da knjigu potpiše netko drugi. Od proljeća 1998. nisam se
više čuo ni sa Sedlarom, niti s bilo kim iz hrvatske Vlade.
Piše Aleksandar BULAJIĆ MOSE' |
|
 |
| |
|
 Gorski
kotar: |
Delnička
košarica HRT-u
|
| DELNICE – Za kupnju
30 stanova koliko ih se u Delnicama namjerava izgraditi u okviru
državnog Programa socijalno poticane stanogradnje, moći
... |
| Hrvatska: |
Velike nade
u Vladine programe
|
| ZAGREB – U
realizaciji 17 programa i projekata Grada Zagreba trebalo bi
sudjelovati 25.000 ljudi, dok bi se po njihovom dovršetku i
provedbom ... |
| Hrvatska: |
Kodeksom
uvesti red u ribarski nered
|
| ZADAR – Otočni sabor
je najavio sastavljanje Ribarskoga etičkog kodeksa, a očekuje se da
će te svojevrsne norme ponašanja u ribolovu,
... |
| Hrvatska: |
Neće biti
ukidanja odjela
|
| BJELOVAR – Najave o
ukidanju čak triju odjela u Općoj bolnici Bjelovar uznemirile su
Bjelovarčane, a sve zbog smanjenja mjesečnog limita sa
... |
 Opatija: |
Donacije
da, ali »reket« ne
|
| OPATIJA – Ukoliko se
budu uspjele osigurati donacije za financiranje sporta, to će biti
prihod gradskog proračuna koji će se utrošiti prema
... |
|
